O Grafičkoj zbirci Nacionalne i Sveučilišne knjižnice u Zagrebu

Djelatnost Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu seže u sam početak 17. stoljeća, premda je ona utemeljena zasigurno već godine 1607. Dolaskom prvih isusovaca u Zagreb osnovana je gimnazija, a prema propisima isusovačkoga reda svaka je morala imati vlastitu knjižnicu. U četiri stoljeća bogatoj povijesti Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu prikupljala je hrvatske knjige, kao i različitu muzejsku građu, što je bio običaj mnogih europskih knjižnica još od razdoblja prosvjetiteljstva. U Knjižnici su se tako, uz bogate knjižne fondove, nalazile i dvije velike muzejske zbirke Collectio nummorum i Collectio naturalium.

Grafička zbirka utemeljena je odlukom Povjereništva za bogoštovlje i nastavu godine 1919. kao dio Sveučilišne knjižnice. U osnivačkom su odboru sudjelovali dr. Janko Jelačić, dr. Petar Knoll, predstavnik prvostolnog Kaptola, kanonici Hugo Matković i Janko Barle, a u ime Sveučilišne knjižnice njezin ravnatelj dr. Velimir Deželić. Sveučilište je zastupao dr. Artur Schneider, povjesničar umjetnosti, koji je ujedno bio i prvi voditelj Zbirke. Umjetnike su predstavljali slikari i grafičari Ljubo Babić, Tomislav Krizman i Menci Clement Crnčić. Nakon osnivanja Grafičke zbirke u nju su uvršteni crteži i grafički listovi koji su se tijekom vremena našli u Knjižnici. Među njima valja istaknuti 79 crteža poznatoga austrijskog baroknog arhitekta Johanna Bernharda Fischera von Erlacha, s prikazima poznatih svjetskih građevina svih razdoblja. Među grafikama uvrštenim u Zbirku iz fonda Knjižnice našli su se i velikani svjetske umjetnosti poput Rembrandta Harmenszoona van Rijna, Georga Grosza, Oskara Kokoschke i Kathe Kollwitz. Crteži slikara Ivana Zaschea imaju osobitu vrijednost, posebno oni nastali za Haulikovu mapu litografija Jurjaves. Zbirka je posebno dobila na vrijednosti donacijama slikara Ljube Babića, Tomislava Krizmana, Milana Steinera, Branka Šenoe, Mencija Clementa Crnčića, kao i drugih poznatih hrvatskih umjetnika.

Šezdesetih godina XX. stoljeća fond Zbirke proširuje se na ilustrirane plakate, ex librise, razglednice, ovitke knjiga i grafičke mape. Sadašnji fond od preko dvjesto tisuća predmeta, nastalih u razdoblju od šest stoljeća, čini Grafičku zbirku ne samo najstarijom nego i najvećom zbirkom te vrste u Hrvatskoj.



















sponzori Ministarstvo kulture MUO Kraš Croatia osiguranje www.denona.hr Palk Optika Kraljević Europlakat Jutarnji list  tportal